Zaposlenost je problem opstanka Hrvatske

Imamo vlastitu državu u kojoj u kontinuitetu više od 300.000 ljudi nema posla, što ugrožava egzistenciju pojedinaca i sigurnost države. Hrvatski političari nisu stvorili političku ideju koja bi vodila brigu o interesu države, nego su se u borbi za vlast podjelili na dvije strane i na bazi prošlosti razdvajaju zemlju na dva pola, stavljajući svoje osobne interese ispred interesa države. Došlo je do privatizacije, uništavanja proizvodnih kapaciteta, masovnog otpuštanja ljudi i lakog bogaćenja, što je nadbiskup Bozanić, nazvao 'grijehom struktura'.

Slaven Letica u knjizi 'Strašni sud - kronika hrvatske apokalipse*, (naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2002.), najavio je kataklizmu hrvatskog gospodarstva, opisujući događaje i aktivnosti tadašnjeg Predsjednika RH, a društvo koje se tada stvaralo nazvao 'škegrolikim' ('Strašni sud' str. 10). Danas mnogi građani vide slom države, koju su obranili velikim žrtvama, a koja nije u stanju rješiti problem egzistencije njenih građana. Ljudi se pitaju, čemu država u kojoj vlada negativna selekcija kadrova, u kojoj se ne obrađuje plodno poljoprivredno zemljište, izvozi ogrijevno drvo – sirovina od koje se u kotlovima i turbinama proizvedenim u domaćoj industriji može učinkovitije i ekološkije proizvesti struja i toplina. U kojoj se dozvoljava raseljavanje ljudi, zapošljava podobne i zapostavlja stručnost i znanje, u kojoj se strani interesi i novac preferiraju pod izgovorom da će se tako naći izlaz iz krize, zaboravljajući da našu krizu nemože riješiti nitko drugi (pa ni EU) bez naše volje i naših resursa.

S. Letica je u spomenutoj knjizi predvidio da će Hrvatska tek 2015. – 2020. ulaskom u EU postati originalnim dijelom ujedinjene Europe, što će se dogoditi samo ako izaberemo politiku koja može zaposliti veliki broj ljudi i koja će koristiti svoje resurse za razvoj na suvremenim principima.

URH je u studenom 2013. organizirao savjetovanje 'Zapošljavanje kroz Novu energetiku' i naveo primjere masovnijeg zapošljavanja kroz 'Plavu ekonomiju' (Gunter Pauli), radove UNDP-a Hrvatske (dr.sc. Robert Pašičko) i grupe profesora s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (pod vodstvom prof. Duića). Iste godine izdao je knjigu 'Nova energetika' koja, umjesto neučinkovitih termoelektrana na uvozno gorivo, zagovara energetiku na razvoju 5 područja: Energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, obnovljivim izvorima energije, komunalnoj energetici, elektro-vozilima i naprednim mrežama.

Umjesto da trošimo vrijeme i energiju na inicijativu naših političara, predlažemo način masovnog zapošljavanja koji polazi od naše snage i znanja, smatrajući da se jedino tako može rješiti depresivna situacija koja ruši osnovne vrijednosti našeg društva.

Na 10. Obljetnicu svog djelovanja, URH predlaže da svaku godinu na isplativim nacionalnim projektima, koristeći vlastite resurse razvijamo suvremenu tehnologiju i industriju s ciljem zapošljavanja što većeg broja ljudi na dugi rok. Za razliku od ostalih načina ovo zapošljavanje smo nazvali

NARODNO ZAPOŠLJAVANJE

i pozivamo hrvatske političke stranke da se izjasne o modelu i javno kažu da li će prihvatiti izazov narodnog zapošljavanja od ukupno 100.000 ljudi u idućih 5 godina i na kojem resursu?

Kao primjer narodnog zapošljavanja navodimo

projekt 'Biotoplifikacije Hrvatske' (www.urh.hr), kojim je umjesto izvoza ogrijevnog drva, 'Udruga za razvoj Hrvatske' predložila izgradnju bioelektrane-toplane (BE-TO) i toplifikaciju Gline na drvnu biomasu. U tu svrhu je predložila formiranje nove tvrtke za proizvodnju BE-TO ('Grupacija Biotoplifikacija d.o.o.') koju su osnovali 9 dionika, među kojima TPK-EPO, (proizvođač kotlova), TTK (turbina) i PHB (automatizacija). Grupacija je koncipirala osnovne parametre BE-TO (1 MWel + 4 MWtopl) i nakon tržišne utakmice uspjela ugovoriti prvi primjerak sa tvrtkom 'Sherif', koja će BE-TO do ljeta ove godine ići u pogon.

Zašto je Glina narodno zapošljavanje? Koristi domaću sirovinu, to je proizvod domaće industrije, omogućava jeftinije i ekološkije grijanje školama, stambenim objektima u Glini, Kaznionici i sušarama drva,

Zamisao URH-a bila je da se u HR izgradi oko 50 takovih BE-TO, i time ne izvozi svaku godinu ogrijevno drvo nego proizvodi energija sa 4 x većom dodanom vrijednosti.

Nažalost hrvatska politika nije podržala taj projekt, a zadnji ugovori HEP-a o izgradnji BE-TO 2 MW u Osijeku i Sisku pokazuju da Ministarsvo gospodarstva nema namjeru podržati inicijativu privatnika na projektu Glina, nego je ugovorilo stranu turbinu, umjesto turbinu iz Karlovca.

Šume su nacionalni resurs, one su vlasništvo naroda, i od politike se očekuje da se sade i koriste za njegovo zapošljavanje.

Niže navodimo 5 pravila modela narodnog zapošljavanja:

1. Nezaposleni su 'naš neiskorišteni kapital'. Polazimo od prosječnog netto dohotka 5,500 kn, (brutto blizu 9.400,00 kn/mj), od čega se državi kroz doprinose vraća 40%. Poduzetnik mora zaposlenjem svakog pojedinca ostvariti 3 puta veću dobit od netto plaće, okruglo 16.000 kn/mj i korištenjem domaće sirovine, povećati vrijednost rada za oko 60% (3.300 kn). Dakle, po jednom zaposlenom treba osigurati ulaganje od blizu 13.000 kn/mj koju treba vratiti njegovim radom.

2. Za financiranje, treba koristiti jeftine kredite središnje EU banke koja tiska novac i uz minimalne kamate usmjerava ga u realni sektor, ali treba angažirati i vlastiti novac tj. dodatna jeftinija sredstva za razvoj proizvodnih projekata.

3. Osnovni oblik poduzetništva treba biti društveno poduzetništvo - Zadruga, koja prilikom ulaganja u projekte jednako evaluira profitabilnost projekata, aspekte zaštite okoliša i održivog razvoja, kao i pozitivne društvene učinke projekta, te se pristupa provedbi samo onih projekata koji zadovoljavaju sva tri kriterija. Zadruga je bazirana na udruživanju pojedinaca, obrtnika i malih poduzetnika.

4. Projekti su važan dio uspješnog zapošljavanja i tu je važna uloga države, koja nije poduzetnik, ali je odgovorna za korištenje vlastitih resursa i razvoja. Bez snažnijeg angažmana Države u očuvanju i korištenju naconalnih resursa, narodno zapošljavanje neće uspjeti, za što će biti odgovorna naša politika.

5. Za ocjenu društvene korisnosti zapošljavanja dobro je uvesti specifičnu zaposlivost investicije SZI, tj. broj novih radnih mjesta izražen u čovjek-godinama na milijun eura tijekom gradnje i pogona objekta. Projekti poboljšanja energetske učinkovitosti na milijun € zapošljavaju prosječno 20 ljudi/g, a projekti TE na uvozni ugljen svega

*Biblijski naslov posljednje knjige 'Novog zavjeta', koju je napisao (po nekima) apostol Ivan, nagovješćuje stravičnu kataklizmu (smak svijeta) u kojoj će stradati griješnici i čitavi narodi, da bi nakon toga opstali samo pravedni i zavladalo Carstvo nebesko, ... (Hrvatski enciklopedijski rječnik, str 52, Novi Liber, Zagreb 2002.).

Dr.sc. Nikola Čupin, predsjednik URH-a

Od otpada do ukusa ‐ novi modeli uspješnog i održivog poslovanja

U Beogradu je 27. ožujka 2015. godine na Fakultetu za ekonomiju, financije i administraciju (FEFA) održana međunarodna konferencija "Od otpada do ukusa (FROM WASTE TO TASTE) "

Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz područja održivog razvoja iz Italije, Njemačke, Mađarske, Srbije, Nizozemske, Hrvatske te daleko najpoznatiji u ovom području Belgijanac, dr. Gunter Pauli, autor knjige Plava ekonomija.

Knjiga Plava ekonomija zagovara razvoj održivog poslovanja zasnovan na lokalnim resursima uz jačanje domaćeg tržišta, poštovanje načela širokog i otvorenog dijaloga, razmjene iskustava, te suradnji prirode i ekonomije.

Sudionici konferencije iz Hrvatske i dr. Gunter Pauli

Udruga za razvoj Hrvatske (URH) zalaže se za sve to, te valja naglasiti da je u knjizi Nova energetika, autora dr. Nikole Čupina (predsjednik URH-a) naglašeno da 'plava ekonomija' stvara eko-sustave, koji se prirodno potpomažu na način da otpad iz jednog sustava ulazi kao sirovina u drugi sustav, za razliku od postojećeg modela pohlepnog života i nemilosrdnog iskorištavanja zemaljskih resursa te zagađivanja okoliša ('crvena ekonomija'), ili 'zelene ekonomije', koja traži dodatna financiranja.

Ono što je bilo naglašeno na samoj konferenciji je da bi trebalo više posvetiti vremena edukaciji ljudi kako bi prepoznali održivi razvoj kao dobar razvoj, te prirodu koristili u skladu s njezinim načelima. U tom smislu djeuje i URH, koji smatra da je dosadašnji neuspjeh hrvatske

politike u rješenju velike nezaposlenosti moguće rješiti tzv. 'narodnim zapošljavanjem' što će biti tema budućeg savjetovanja URH-a.

Također, poseban naglasak na konferenciji stavljen je na modele rješavanja problema energetske učinkovitosti i našeg odnosa prema otpadu kao sirovini. Predstavljeni su uspješni modeli poslovanja koji dokazuju da koliko god je poduzetništvo na održiv način težak posao nije i nemoguć.

Dobar primjer je Srbija koja je na konferenciji prikazala projekt o uzgoju jestivih gljiva. Za uzgoj se koristi bilo kakav celuozni otpad skupljen u krugu od 30 km (stari papir, talog od kave). Na taj način smanjeno je korištenje električne energije za čak 90% (inovacija iz knjige Plava ekonomija).

Gunter Pauli, veliki je karizmatik koji je svojom energijom i stavovima inspirirao sve na ovoj konferenciji, te i sam rekao, ključ je inspirirati sebe prirodom.

Educirajmo sebe, ljude oko sebe i pronađimo inspiraciju!

Iva Pauković, struč. spec. ing. el.



Krokodil ITS d.o.o. | Kontakt: info@krokodil.hr